|
|
Latest News - English
|
Government of Tonga – Heads of Department - Advertisement for five (5) CEO positions |
|
From the Public Service Commission: Monday 22 December 2008: Strategic Leadership Innovation & Change Management Critical National Roles
The Kingdom of Tonga has created a new strategic vision for the future of public service delivery, supported by a streamlined administration comprising fifteen (15) Ministries. The new structure marks a substantial shift away from traditional public service organisation to a more effective platform for delivery of services to the Tongan Community.
Applications are welcome from individuals who possess outstanding strategic vision, demonstrated leadership capability and superior management skills. These senior roles will be extremely challenging and are particularly suited to individuals who are commercially focused, skilled in supporting innovation and providing direction to substantial change management initiatives at the policy, systems and process levels.
The roles will work closely with Cabinet Ministers not only as Heads of Department, but also in defining and developing major organisational reforms aimed at optimising the return on government’s investment in services and programs. High orders of communication, negotiation and influencing skills are essential as is a demonstrated track record of effective resource management. It is envisaged that candidates will possess tertiary educational qualifications and experience at a leadership level consistent with the needs of the particular appointment.
These exciting leadership roles will: Drive strategic planning and resource management accountabilities Provide executive direction to professional, technical and operational teams Ensure that Ministers are supported with high quality policy and program development advice Identify opportunities to drive improvements in service delivery and efficiencies in cost to government Lead implementation of organisational and system changes to improve Ministry productivity Model cross-Ministry and whole of government collaboration to ensure high standards of communication and customer service
Prime Minister’s Office (Ref No. TCEO1) - Chief Secretary & Secretary to Cabinet
The Prime Minister’s Office supports the statutory and constitutional functions and individual responsibilities of the Prime Minister. It provides whole of government policy advice and evaluation, and monitors the implementation of Privy Council and Cabinet Decisions.
In addition, this Ministry provides administrative support to the Office of the Public Service Commission, Department of Communications, Department of Tongans Abroad, Chronicle Office, Office of the Private Secretary to His Majesty, Office of the Commissioner for Public Relations, and the Offices of the two Regional Governors and Government Representatives along with ‘Atalanga Residence in Auckland, New Zealand.
The Head of Department is required to direct all aspects of the Ministry’s operations, and to manage all aspects of support for the Prime Minister. This encompasses the provision of independent and technically sound advice on all matters of government policy to the Prime Minister, through achievement of ‘whole of government’ agreed policy positions from within the Public Service.
The ideal applicant will have a superior understanding of political systems, Privy Council, Cabinet and government procedures, public administration and administrative law. Ministry of Justice (Ref No. TCEO2) - Secretary of Justice The Ministry of Justice supports those functions and programs which underpin the legislative government, order and integrity of the law in Tonga. The Ministry consists of a portfolio of activities including Justice, operation of the Courts, Crown Law and Registrar functions.
The Ministry is responsible for providing an independent, impartial and accessible judicial system, administering and advising across a wide range of legislation; and ensuring that the Courts system operates in a fully efficient manner.
The Head of Department is responsible for ensuring that the Attorney-General and Minister for Justice is advised appropriately on legislative and policy matters and has confidence in the effectiveness of the Ministry’s operations. The role involves extensive liaison with Crown Law which operates independently, along with Police and Prisons services.
The ideal applicant will have a thorough understanding of legislative frameworks, the operations of government, and a working knowledge of broader national and internationally security issues. Ministry of Health (Ref No. TCEO3) - Director of Health
The Ministry of Health is responsible for delivery of core government programs into the community. A substantial workforce is committed to the operation of health and welfare programs along with leadership in government relationships with non-government providers.
The Head of Department will be responsible for strategic policy development and governance of resources to ensure that services are delivered in a manner consistent with government’s policy and longer term goals. In particular, the HOD drives opportunities for integration across programs (e.g Health Education and Awareness) to optimize the value of government’s investment. The HOD works closely with communities and non-government organizations, and focuses on strategies and tactics to achieve more efficient delivery and more effective access on a whole of population basis.
Substantial experience in delivery of population based programs is essential, as is a demonstrated capability to manage substantial workforces involved in delivery of diverse and geographically dispersed services. Ministry of Tourism (Ref No.TCEO4) - Director of Tourism The Ministry of Tourism is responsible for the development of strategic policy, planning, development of programs and initiatives which encourage investment in the tourism sector in Tonga. The Ministry works closely with the Ministry of Finance and Economic Planning and Ministry of Labour, Commerce and Industries to ensure that key growth initiatives are effectively encouraged.
The Head of Department is responsible for providing professional judgement and advice which ensures that government is aware of trends, opportunities and is informed regarding potential risks into the future. Relationship management is a key challenge where the HOD is expected to drive negotiations and broker investment. The government is committed to rapid and substantial growth within the sector which is viewed as critical to the ongoing economic growth of the country.
The ideal candidate will have substantial experience in policy related to or management within the tourism and hospitality sector, and a demonstrated capability to negotiate with key stakeholders, developers and service providers.
Department of Crown Law (Ref No. TCEO5) - Solicitor General The Crown Law Department supports and ensures the constitutional integrity and governance, legislative and statutory efficacy and the appropriateness of government’s legal dealings. The professional staff are required to provide comprehensive review and evaluation of all proposed legislation and associated policy document, and operate on a portfolio framework ensuring a high degree of content specialization to meet the specific needs of each Government Ministry.
Substantial and rapid change which characterises the Tongan Public Service necessities a strong client focus, proactive consultation, and effective project management approaches.
The Solicitor-General represents the senior legal practitioner, but is also as Head of Department responsible for ensuring that the Attorney-General and other Cabinet Ministers are advised appropriately on legislative, legal and contractual matters and have confidence in the effectiveness of Crown Law operations.
The ideal applicant will have a thorough understanding of Tonga’s constitution, legislative frameworks, contract law, and the operations of government, and a working knowledge of broader national and international legislative issues.
For further information regarding these appointments, an Information Kit may be requested by contacting the Public Service Commission on email
This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
Applications which respond to key selection criteria and include a detailed resume should be forwarded to the following address by close of business Friday 9 January 2009. Applications must include position reference number, telephone contact details, and the names and contact details for at least three (3) professional/business referees. Candidates should refer to the Information Kit in preparing an application, ensuring that all requirements are satisfied. Incomplete documentation may prevent proper consideration of the application.
“HOD Opportunities”
The Chairperson Public Service Commission P.O Box 46 Nuku’alofa TONGA.
Issued by: The PMO Website Bureau, Prime Minister's Office, P.O. Box 62, Nuku'alofa, Tonga. Telephone: (676) 24 644 Fax: (676) 23 888 Email:
This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
|
|
|
Pa’anga ‘e $19.7 Miliona Na’e Fakatupu ‘e he Hilifaki Kalauni |
|
Mei he 'Ofisi Palemia, Monite 22 'o Tisema 2008: ‘Oku fakafuofua ko e pa’anga Tonga ‘e $19.7 miliona na’ e tanaki mai ki he ‘ikonimika ‘o e fonua ‘e he ouau mo e Katoanga Hilifaki Kalauni ‘o ‘Ene ‘Afio, Kingi Siaosi Tupou V.
Ko e ola ia ‘o e savea mo e fakatotolo na’e fakahoko ‘e Toketa Semisi Taumoepeau, fakataha mo e kautaha fakatotolo ki he ngaahi me’a faka-Takimamata ‘a Nu’u Sila ko e New Zealand Tourism Research Institute (NZTRI). Ko e kautaha ko eni ko e va’a ia ‘o e ‘Univesiti Faka-Tekinolosia ‘o ‘Okalani (Auckland University of Technology), pea ‘oku Talekita ai ‘a Palofesa Simon Milne. Ko Toketa Semisi Taumoepeau foki ko e Talekita –malolo ia ‘o e Potungaue Takimamata ‘a e Pule’anga Tonga pea ‘oku ne lolotonga Pule ‘i he Polokalama Ako ki he Takimamata mo e Talitali Kakai ‘a e Auckland Institute of Studies St Helens ‘i ‘Okalani. ‘Oku ne toe hoko foki ko e Tokoni Talekita ‘i he NZTRI.
Na’e pehe ‘e Toketa Semisi Taumoepeau, “’Oku hoko ‘a e ngaahi katoanga makehe ‘oku fokotu’utu’u ‘e he ngaahi fonua ‘i he Pasifiki Saute ko ha tapuaki ki he ngaahi fonua ni he ‘oku ne fakatupu hangatonu ‘a e ngaahi monu’ia faufauua mei he ngaahi fakamole ‘a e kau folau‘eve’eva kae’uma’aa e ngaahi ma’u’anga pa’anga fo’ou ‘oku ne pusiaki’i. ‘Oku hanga ‘e he Katoanga Hilifaki Kalauni ‘o Kingi Siaosi Tupou V ‘i ‘Aokosi ‘o e ta’u ni ‘o fakataataa’i mahino ‘a e ngaahi tapuaki ko ia.”
Na’e toe pehe ‘e Toketa Taumoepeau ‘oku fakafuofua ki he toko 6,600 ‘a e kau folau na’a nau ‘a’ahi mai ki Tonga ni koe’uhi ko e Katoanga Hilifaki Kalauni pea na’a nau faka’eke’eke ‘a e toko 500-tupu ‘o kinautolu fakataha mo e ngaahi kautaha pisinisi ‘e 40-tupu. Na’a ne toe pehe ko e pa’anga ‘e $19.7 miliona koeni na’e tofuhia ai ‘a e sekitoa faka’ikonimika kehekehe ‘o e fonua ‘o kau ai ‘a e ngaahi fale-talifononga, ngaahi me’alele fefononga’aki totongi, ngaahi falekai, ngaahi supamaketi mo e falekoloa, kau ngaue fakame’aa, kau ngoue mo e kau toutai, pea mo e ngaahi pisinisi talitali kakai. Fakatatau ki he ngaahi fika kuo toki tukumai ‘e he Potungaue Takamamata, na’e fe’unga ‘a e kau folau na’a nau tu’uta vakapuna mai ki Tonga ni ‘i Siulai 2008 mo e toko 6,618, ‘a ia ‘oku hulu‘aki ia ‘a e peseti ‘e 50 nai mei he tokolahi na’a nau tu’uta mai ‘i Siulai ‘o e 2007 ‘a ia na’e fe’unga mo e toko 4,446. ‘Oku mahino mei he ngaahi fakamatala mei he Potungaue ni na’e ‘i ai mo e tupu ‘i he tokolahi ‘o e kau folau’eve’eva na’a nau tu’uta vakapuna mai ‘i ‘Akosi mo Sepitema 2008 ‘i hono fakafehoanaki ki he ongo mahina tatau ‘i he 2007.
Na’e me’a ‘a e ‘Eiki Palemia, Toketa Feleti Sevele ‘o pehe, “’Oku hanga ‘e he ola ‘o e savea mo e fakatotolo ne fakahoko ‘e Toketa Semisi Taumoepeau pea mo e NZTRI ‘o fakatonuhia’i ‘a e fakafuofua na’a mau fakahoko ki he ngaahi monu’ia faka’ikonomika ‘o e Katoanga Hilifaki Kalauni. Ko hono mo’oni ‘oku meimei liunga ua ‘a e pa’anga ‘e meimei $20 miliona ‘oku nau fakafuofua’i na’e tanaki mai, ‘i he lahi ‘o e pa’anga ko ia na’a mau ‘uluaki fakafuofua’i ‘e kimautolu.”
Issued by: The PMO Website Bureau, Prime Minister's Office, P.O. Box 62, Nuku'alofa, Tonga. Telephone: (676) 24 644 Fax: (676) 23 888 Email:
This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
|
|
Fakalangilangi’i ‘e he Pule’anga ‘a Valerie Vili |
|
Mei he 'Ofisi 'o e Palemia, Nuku'alofa 3 Tisema 2008: ‘E fakalangilangi’i ‘e he Pule’anga Tonga ‘a e fefine Tonga na’a ne ikuna’i ‘a e Metali Koula ‘i he tolo me’amamafa ‘i he Olimipiki 2008, Valerie Vili, ‘aki ha talitali fakafonua ‘i he efiafi ‘o e ‘aho ni. ‘Oku ‘amanaki ke fakahoko ‘a e talitali koeni ki he Hotele Dateline pea ko e ‘Eiki Palemia, Toketa Feleti Vaka’uta Sevele, pea mo e Talafekau Lahi mei Nu’u Sila, tena talitali ‘a e kau fakaafe.
Na’e tu’uta mai ‘i he pongipongi ni ki Tonga ni ‘a Valerie pea mo hono hoa, kae’uma’aa hono tehina, pea mo hono famili ofi ‘i ha’anau folau ‘eve’eva nounou ke fai ha fe’iloaki mo e kainga ‘o ‘ene fa’ee. Ko e fefine mei he Mapu ‘a Vaea ‘a ‘ene fa’ee, ka kuo ne si’i pekia.
‘I he ‘Olimipiki na’e fai ki Beijing ‘i ‘Aokosi ‘o e ta’u ni, na’e pule’i fakaaoao ‘e Valerie ‘ae tolo me’amamafa, ‘aki ‘a ‘ene fuofua tolo ‘a ia na’e mita ‘e 20.56 ‘a hono loloa. Na’e ‘ikai ke toe lakahake ha tolo ‘ihe ‘ene tolo ko ia pea ko e loloa ia na’a ne ikuna’aki ‘a e metali koula. Ko e fefine pe ‘e taha na’e ofiofi hake ‘a ‘ene tolo ‘o laka ‘i he mita ‘e 20, ‘a ia ko e fefine mei Belarus pea ko ia na’a ne ikuna ‘a e metali siliva. ‘I he ‘ene tu’u ‘i he ‘ahoni, ‘oku pule’i fakaleveleva ‘e Valerie, ta’u 23, ‘a e tolo me’a mamafa, he koia ‘a e Hau ‘o Mamani, Olimipiki, pea mo e Sipoti Kominiueli foki.
Ne’ongo ko ‘ene folau ‘eve’eva pe ka ‘oku ‘I ai ‘a e ‘amanaki ‘e kau atu ‘a Valerie ki he ni’ihi ‘o e ngaahi polokalama ‘o e Uike Sipoti Fakafonua (30 Nov-5 Tisema) ‘a ia ‘oku lolotonga fakalele ‘e he Komiti Fakafonua ki he Fakalakala ‘o e Sipoti pea mo e Potungaue Ako Ngaue, Ma’u Ngaue, To’utupu mo e Sipoti.
‘Oku ‘amanaki foki ke fai hano talitali makehe ‘o Valerie pea mo e kau folau ‘e he ‘Eiki Nopele ma’u tofia’, Paloni Vaea ‘o Houma pea mo hono kainga ‘i he ‘aho Sapate, ko hono 7 ‘o Tisema. ‘Oku ‘amanaki ke foki atu ‘a kau folau ki Nu’u Sila he ‘aho Pulelulu ko hono 10 ‘o Tisema 2008.  Issued by: The PMO Website Bureau, Prime Minister's Office, P.O. Box 62, Nuku'alofa, Tonga. Telephone: (676) 24 644 Fax: (676) 23 888 Email:
This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
|
|
Government Honours 2008 Olympics Gold Medalist Valerie Vili With Reception |
|
From the Prime Minister's Office: Wednesday 3 December 2008: The Government of Tonga will honour 2008 Olympics Gold Medalist, Valerie Vili, with a reception in Nuku’alofa this evening. The reception will be jointly hosted at the Janful Dateline Hotel by the Prime Minister, Dr. the Hon Feleti Vaka’uta Sevele and the NZ High Commissioner, Ms. Christine Bogle.
Valerie Vili, together with her husband and sister and other members of her extended family arrived in Tonga from Auckland this morning on a short holiday and private visit to her late mother’s family and village. Valerie’s mother hailed from the chiefly village of Houma.
At the Beijing Olympics in August this year Valerie Vili completely dominated the shot put final with her first throw of 20.56 metres, which proved to be her winning throw. The only other competitor to throw above 20 metres was the eventual winner of the silver medalist from Belarus. At the age of just 23, Valerie has stamped her mark in the women's shot-put and is the current World, Olympic and Commonwealth champion.
Although she is on a private visit Valerie is expected to participate in some of the festivities and events associated with the National Sports Week (30 Nov -5 Dec) which is being run by the National Committee for Spots Development and the Ministry of Training, Employment, Youth and Sports.
Valerie Vili and her visitors will also be hosted by Baron Vaea of Houma and the people of Houma for a Church Service and Lunch on Sunday, 7 December. They are expected to depart Tonga on Wednesday, 10 December.  |
|
Felotoi ‘Eiki Palemia mo e Kovana Vahefonua Shaanxi ke Langa Hake Ngaohi Fakalotofonua Fafanga |
Mei he 'Ofisi Palemia, Monite 24 'o Novema 2008: Na’e felotoi he ‘ahoni ‘a e ‘Eiki Palemia, Toketa Feleti Vaka’uta Sevele, pea mo e Kovana ‘o e Pule’anga ‘o e Vahefonua Shaanxi mei Siaina, Mr. Yuan Chunqing, ke kamata ha fengaue’aki fakavaha’apule’anga ki hono langa hake ‘a hono ngaohi fakalotofonua ‘o e fafanga ma’ae fanga monumanu (hufanga he fakatapu), ‘o faka’aonga’i e koloa fakaenatula mo e me’atokoni ‘oku ma’u fakalotofonua.
Na’e fai ‘a e felotoi ni ‘i ha fakataha ‘i he ‘Ofisi ‘o e ‘Eiki Palemia. Na’e kau atu ki he fakataha ‘a e Talekita Ngoue, Peni Vea, pea mo e Tokoni Talekita, Toketa Viliami Manu. Mei he tahfa’aki ‘a e Kovana, na’e kau atu mo e Sekelitali Pule ‘o e Pule’anga Fakavahefonua ‘o Shaanxi, Mr. Qin Zheng, pea mo e Talekita Pule ‘o e ‘Ofisi ki Muli, Mr. Zhao Baowen, pea mo e toko 6 kehe.
‘Oku lolotonga ‘a’ahi mai ki Tonga ni ‘a Hon Mr. Yuan Chunqing, ‘i ha fakaafe ‘a e ‘Eiki Palemia, lolotonga ‘a ‘ene me’a atu ki Xian, ko e kolomu’a ‘o e Vahefonua Shaanxi, ‘i he ‘ene fuofua ‘a’ahi fakapule’anga ki he Lipapilika ‘o e Kakai ‘o Siaina ‘i ‘Epeleli 2009. Ko e Vahefonua Shaanxi, ‘oku tu’u fakalotofonua ia ‘i he tafa’aki faka-hihifo-lotoloto ‘o Siaina. Ko tokolahi hono kakai ‘oku toko 37 miliona. ‘Oku makatu’unga hono tu’unga faka’ikonimika ‘i he saienisi faka-‘ilekitolonika, faama ‘akau fua, faama monumanu, takimamata, fo’u ‘o e ngaahi me’atau, pea mo e fakatotolo fakasaienisi ki he fa’unga ‘o e ngaahi me’a mo’ui.
Na’e me’a ‘a e ‘Eiki Palemia ‘o pehe ‘oku fakafuofua ki he pa’anga ‘e $20 miliona ‘oku fakamole ‘e Tonga he ta’u ke fakataumai’aki e kakano’imanu mei muli. Pea kuo lauita’u ‘a e feinga ‘a e Pule’anga ke fokotu’u ha ngaohi’anga fafanga fakalotofonua ke tokoni ki he kau faama fakalotofonua pea ke fakasi’isi’i e pa’anga ‘oku toe mole ki tu’apule’anga. Na’a ne toe me’a ‘o pehe ‘oku lolotonga fakalato ‘e he ngaahi faama moa ‘a e fiema’u fakafo’imoa ‘a e fonua ka ‘oku lolotonga fakatau katoa mei muli ‘a e fafanga ki he fanga moa.
Na’e me’a ‘a e Kovana ‘o Shaanxi ‘o pehe ‘oku ne tui ‘e malava ke fakalato fakalotofonua ‘e Tonga ‘a ‘ene ngaahi fiema’u faka kakano’imanu ka ‘oku ‘uluaki fiema’u ‘a e tekinolosia ke ne ngaohi ‘a e fafanga fakalotofonua mei he me’akai mo e me’amo’ui ‘oku ma’u fakalotofonua.
‘E kamata’aki ‘a e fengaue’aki ni ha ‘a’ahi mai ha kau mataotao mei he Pule’anga ‘o e Vahefonua Shaanxi ke fai ha vakai fakataha mo e kau mataotao mei he Potungaue Ngoue pea mo kinautolu ‘oku ‘i ai ‘enau ngaahi faama fanga monumanu, ki hono fokotu’u ‘o e ngaue fetokoni’aki ko eni.
Na’e toe me’a ‘a e ‘Eiki Palemia ‘o pehe ‘oku lolotonga to ‘a e tokanga ‘a e ngaue fetokoni’aki ‘i he vaha’a ‘o Siaina mo Tonga ni ki hono langa hake ‘a e ngaahi ngaue lalahi ‘o e fonua, hange ki he ngaahi halafakapule’anga pea mo e ngaahi fale-ako. ‘Oku ‘i ai leva ‘a e faka’amu ko e kamata eni ‘o e fetokoni’aki ‘i he sekitoa fakangoue.
Issued by: The PMO Website Bureau, Prime Minister's Office, P.O. Box 62, Nuku'alofa, Tonga. Telephone: (676) 24 644 Fax: (676) 23 888 Email:
This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
|
|
FAKA’ILONGA’I ‘A E KAMATA ‘O E LANGAFO’OU ‘O NUKU’ALOFA |
Mei he 'Ofisi 'o e Palemia, Nuku'alofa 18 Novema 2008: Na’e faka’ilonga’i ‘a e kamata ‘o e langafo’ou ‘o Nuku’alofa ‘aki ha ouau tanupou ‘i he tu’u’anga motu’a ‘o e falekoloa TCF ‘i loto Nuku’alofa ‘o hoko atu ki he fale ‘o e Kautaha Langafonua. Ko e Ta’ahine Pilinisesi ko Latufuipeka Tuku’aho na’e Fakaafe Fakalangilangi. Na’e kau atu ki he kau fakaafe ‘a e ‘Eiki Palemia, Toketa Feleti Vaka’uta Sevele, ‘Eiki Palemia Malolo, Paloni Vaea ‘o Houma, ‘Amipasitoa Siaina, Fan Guijin, pea mo e Talafekau Lahi ‘Aositelelia, Bruce Hunt.
Ko e ‘Eiki Minisita Fefononga’aki, Paul Karalus, ‘a ia ‘oku Sea ‘i he Komiti Fakatekinakale ki hono Langafo’ou ‘o Nuku’alofa ‘oku nau tokanga’i ‘a e polokalama langa, pea mo Zhao Zhonging, Tokoni Palesiteni ‘o e kautaha langa mei Siaina ko e CCECC, ‘a ia ‘oku ne fai ‘a e langa, na’a na talitali ‘a e kau fakaafe.
‘I he ‘ene me’a talitali ki he kau fakaafe, na’e me’a ‘a e ‘Eiki Minisita, Paul Karalus ‘o pehe, neongo ‘oku fakahoko ‘a e ouau tanupou hili ha ta’u ‘e 2 mei he ‘aho fakalilifu ‘o e 2006, ‘a ee na’e mole ai ‘a e ‘atamai munoa ‘o Nuku’alofa, kuo taimi ketau situ’a mei he kuohili ka e peluki hotau ngaahi tui, pea mapelu hotau ngaahi tu’a, ke langa ha Nuku’alofa fo’ou, ko ha kolo ‘oku tokalingolingoa ai ‘a e ‘ofa pea mo e melino. Na’a ne fakahoko mo ha fakamalo makehe ki he Pule’anga Siaina ki he ‘ene tukuange mai ‘a e sino’i pa’anga ke fakahoko mei e no ke fai’aki e ngaue.
‘I he lea talitali ‘a e Tokoni Palesiteni ‘o e CCECC, na’a ne pehe ‘oku matu’aki fiefia ‘a e Kautaha ke fakafo’ou honau va-fakangaue mo Tonga ni, ‘a ia na’e kamata’aki ha ngaahi langa ‘i he 2003, pea ‘oku nau mateuteu ke hoko atu ‘a ‘enau umo-uma-taha mo Tonga ni ‘i he fo’i ngaue ni. Na’a ne toe fakaha ai tenau ngaue’aki ki he lahitaha, ‘a e ngaahi kautaha taukeingaue fakalotofonua pea mo e kaungaue Tonga, lolotonga ‘a e fo’i ta’u ‘e tolu ‘o e ngaue.
Na’e me’a atu leva ‘a e Ta’ahine Pilinisesi ‘o fakakakato ‘a e ouau tanupou pea na’e tokoni ki ai ‘a Paloni Vaea ‘o Houma, ‘Eiki Palemia, ‘Amipasitoa Siaina, Tokoni Palesiteni CCECC, Faifekau Faka Tu’i, pea mo Hone Taumoepeau.
Ko e Palesiteni Le’ole’o ‘o e SUTT mo e Faifekau Faka Tu’i, Faifekau Toketa ‘Ahio, na’a ne tataki ‘a e ouau tapuaki ‘oe tanupou pea na’e tokoni ki ai ‘a e kau hiva ‘a e SUTT ‘o Fasi-mo-e-Afi.
Hili ‘a e ouau tanupou ‘e kamata leva ‘a e polokalama langafo’ou ‘aki e ngaahi ngaue kehekehe ‘o kau ai ‘a hono keli ‘o e konga’api TCF ke fakatoka e ngaahi paipa mo e halangavai pea ‘e hili ia ‘e hoko ‘a e konga’api ko ha ki’i paake ke fai ki ai ha malolo. ‘E fai foki mo ha ngaahi savea’i ‘o e ngaahi hala mo e ngaahi kauhala ‘o Nuku’alofa. Pea ‘e veteki mo e sino’ifale ‘oe Fale Taumoepeau, he’e kau ia ‘i he ngaahi fale ‘e kamata’aki ‘a e langafo’ou.
‘Oku ‘amanaki ke ta’u ‘e 3 ‘a e ngaue pea ‘e kau ki ai ‘a hono langafo’ou ‘o e ngaahi hala ‘e ni’ihi, ngaahi kauhala, ngaahi tafe’angavai, pea mo e ngaahi ngaue faka enisinia kehe pe, pea mo hono toe langafo’ou ‘o e ngaahi fale na’e mofia ‘i he 16/11.
Issued by: The PMO Website Bureau, Prime Minister's Office, P.O. Box 62, Nuku'alofa, Tonga. Telephone: (676) 24 644 Fax: (676) 23 888 Email:
This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
|
|
Tokoni ‘a e Pule’anga ki he AFPA |
Mei he 'Ofisi 'o e Palemia, Nuku'alofa 17 Novema 2008: Kuo fakaha ‘e he Pule’anga ‘e fakahoko ha’ane tokoni ki he AFPA (‘Atenisi Foundation for Performing Arts) ‘o fe’unga mo e pa’anga ‘e $100,000 ke faka’ilonga’aki ‘a ‘ene poupou ki he ngaue fisifisimu’a ‘oku ne fakahoko ki hono paotoloaki e hiva mo e faiva fakafonua kae’uma’aa e hiva mo e faiva fakamamanilahi, ‘aki hono ako’i e hakotupu ‘o e fonua.
Na’e fakaha eni ‘e he ‘Eiki Palemia, Toketa Feleti Vaka’uta Sevele, ‘i he ‘ene me’a ki he kau ako na’e hilifaki honau ngaahi mata’itohi lolotonga e Katoanga Hilifaki Mata’itohi Hono 29 ‘a e ‘Univesiti ‘Atenisi, ‘i Halaano, ‘i he ‘aho Tokonaki, ko hono 15 ‘o Novema. Ko e Ta’ahine ko Pilinisesi Salote Mafile’o Pilolevu Tuita na’e Fakaafe Fakalangilangi ‘i he katoanga ni.
Lolotonga ‘a ‘ene me’a na’e fakahoko ‘e he‘Eiki Palemia ha faka’apa’apa ki he paionia ‘o e ‘Univesiti ‘Atenisi ‘o ne pehe, “’Oku ou fakafofonga’i atu ha popoaki fakamalo mo talamonu mei he Pule’anga ‘o ‘Ene Afio pea mo e kakai ‘o e fonua kiate koe Palofesa Futa Helu, ki ho’o visone mo hono langa ‘a e fuofua ‘univesiti fakalotofonua ‘i Tonga ni. Kuo hoko ‘a ‘Atenisi ko ha ‘apiako ma’olunga tu’ukimu’a kae kei fe’unga hono totongi mo e ivi ‘o e lauiafe ‘o e hakotupu ‘o e fonua.”
Na’e hanga ‘e he ‘Eiki Palemia ‘o vikia ‘a e AFPA ko ha fo’i ngaue fisifisimu’a, ‘a ia ‘oku totonu ke pouaki fakafonua, pea ko e ‘uhinga lahi ia ‘o e tokoni ‘a e Pule’anga.
Na’e ta ‘e he kau memipa ‘o e AFPA ha Lakalaka na’e fakaola pea fakahaka ‘e he La’a Kuo Ungafonua, Kuini Salote, ki hono fa’u ‘o e Lomipeau mo ‘ene fuofua folau mei Futuna mo e maka ta ke fa’u’aki e Paepae ‘o Tele’a ‘i Lapaha. Na’a nau fai mo e Me’etu’upaki pea mo ha fo’i Siva fakaHa’amoa.
Na’e toe fakahoko ‘e he AFPA ha ngaahi fasi mo e ngaahi hiva fakamamanilahi, ‘o faka’ali’ali ‘ai ‘a e fefine hele-valingi ko Loata Mahe ka e ta piano ‘a Sisi’uno Helu, ‘o na ta ‘a e fo’i fasi-tau mei he fo’i faiva hele’uhila ko e “Schindler’s List” pea mo e fo’i fasi malie ko e “Winter” ‘a ia na’e fa’u ‘e he fa’uhiva ‘iloa mei ‘Itali ko Vivaldi. Na’e toe faka’ali’ali ai foki moe tangata solo-laulalo ko Potesio Tu’itupou, ‘i ha’ane hiva’i ha fo’i misa fakalotu na’e fa’u ‘ehe tangata fa’uhiva ‘iloa mei Falanise ko Gabriel Faure, kae poupou ki ai ‘a e kauhiva fefine ‘a e AFPA.
Na’e fakataha’i he katoanga ‘o e Tokonaki ‘a e tanaki tu’unga ‘o e ta’u 2007 pea mo e ta’u 2008. Ko ‘Anaseini Toe’umu ‘a Lotuma Likiliki na’a ne Tu’ukimu’a (Dux) ‘i he to’uako ‘o e 2008, pea na’a ne ikuna ‘a e Bachelor of Arts (Distinction). Ko Fiotelisa Manu’atu leva na’a ne Tu’ukimu’a (Dux) ‘i he to’uako ‘o e 2007, pea na’a ne ikuna ‘a e Bachelor of Science (High Distiction)
Na’e kau atu ki he katoanga tanaki tu’unga mo e ‘Eiki Minisita Ako, Toketa Tevita Palefau, ‘Eiki Minisita Leipa, Lisiate ‘Akolo, Talafekau Lahi ‘Aositelelia, Bruce Hunt, pea mo e Talfekau Lahi Nu’u Sila, Christine Bogle.
Issued by: The PMO Website Bureau, Prime Minister's Office, P.O. Box 62, Nuku'alofa, Tonga. Telephone: (676) 24 644 Fax: (676) 23 888 Email:
This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
|
|
Fiefia e ‘Eiki Palemia ‘i he Tu’unga ‘oku ‘i ai Ngaahi Hala Ngaohi ‘e Siaina |
 Mei he 'Ofisi 'o e Palemia, Nuku'alofa 13 Novema 2008: Na’e ‘a’ahi atu he ‘aho ni ‘a e ‘Eiki Palemia, Toketa Feleti Vaka’uta Sevele, ‘o me’a ki he nima ‘o e ngaahi hala ‘e hiva ‘oku lolotonga fakalelei mo fakafo’ou ‘aki ‘a e tokoni mei he Pule’anga ‘o Siaina. Na’e fakafe’ao ki ai ‘a e Minisita Ngaue, ‘Eiki Nopele Nuku pea mo e ‘Amipasitoa Siaina ki Tonga, Mr. Fan Quijin.
Ko e lahi taha ‘o e ngaahi hala ‘e hiva ‘oku fakafo’ou ko e ngaahi hala ki he ngaahi ngoue’anga, ‘a ia ‘oku fakatupu fiefia ki he kau fa’a. Fakatataa’aki ‘a e hala mei Masilamea ki Kala’au ‘i he vahe hihifo. Ko e hala ni ‘oku kilomita ‘e 2.72 hono loloa pea ‘oku fakatupu fiefia ia ki he kainga ‘o Kolovai, Ha’avakatolo pea mo Fo’ui ‘oku nau ‘api’uta mai ki he feitu’u ko eni. ‘Oku pehe pe mo e hala kilomita ‘e 2.51 mei ‘Otulau ki Liahona.
Ka ‘oku i ai foki mo e ongo fo’i hala nounouange ‘oku na fakatupu fiefia ki he kau tauhi fanau, he ‘e faingofuaange ‘a e fefononga’aki ‘enau fanau ki he ngaahi lautohi si’i. ‘Oku mo’oni eni ki he fo’i hala kilomita ‘e 0.76 ki he GPS Hala’ovave, ‘I Kolomotu’a, pea mo e fo’i hala ki he GPS Popua ‘i Ma’ufanga.
Ko e kautaha Siaina ko e Yan Jian Group Co. Ltd. ‘oku ne fakahoko ‘a e ngaue. Ka ko e kotoa ‘a e koloa ‘oku fai’aki ‘ae ngaue ‘oku fakatau fakalotofonua pe, hange ko e maka. ‘Oku nau fakangaue’i foki ‘a e kau ngaue Tonga ‘e toko 40 ki he 60. Pea ko e ngaahi misini ngaue ‘oku nau ngaue’aki ‘oku haea fakalotofonua pe. ‘Oku toe ngaue vaofi ‘aupito ‘a e kautaha ni mo e Potungaue Ngaue, ‘a ia ‘oku ne tokanga’i e ngaahi hala ‘o Tonga.
Na’e pehe ‘e he Taki ‘o e Ngaue, Mr. Qi Lu, na’a nau taketi’i ‘a Sanuali 2009 ke ‘osi ki ai ‘a e ngaue ka ‘oku hangehange ‘e ‘ikai tenau a’usia ‘a e taketi ni koe’uhi ko e lahilahi ‘a e ‘uha kuo ne ‘ahia ‘ae Fonua ‘i he lolotonga ni pea ‘oku ki’i faingata’a ki he ngaahi kautaha keli’anga maka kenau fakalato ‘a e lahi ‘o ‘enau fiema’u faka maka tanuhala ‘i he taimi ni. Ka na’a ne toe pehe ‘oku ne lotolahi ‘e ‘ikai ke fu’u mama’o ‘a hono faka’osi e ngaue mei he ‘aho na’e ‘uluaki taketi’i.
Na’e me’a ‘a e ‘Eiki Palemia ‘o pehe ko ‘ene fufofua ‘a’ahi eni ki he ngaue ‘oku fai pea ‘oku ne matu’aki fiefia ‘aupito ‘i he tu’unga ‘oku ‘iai ‘a e ngaue pea ‘oku ne tui ‘oku fiefia lahi mo e kakai ‘oku nau nofo ofi ki he ngaahi hala fo’ou ni. Na’a ne toe me’a ‘o pehe ‘oku ne ‘amanaki ko e kamata pe eni ‘o e tokoni mai ‘a Siaina ki hono ngaohi hota hala. Na’a ne fakamalo’ia ‘a Mr. Qi Lu pea mo ‘ene kau ngaue ‘i he ngaue kafakafa kuo nau lava ‘o fakahoko pea ne fakamalo’ia ‘a e Amipasitoa Siaina he tokoni mei hono pule’anga.
Na’e me’a ‘a e ‘Amipasitoa Siaina ‘o fakamalo’ia ‘a e ‘Eiki Palemia pea mo e ‘Eiki Minisita Ngaue ‘i he ‘ena tokanga mo ‘ena poupou makehe ki he ngaue ‘oku fai pea na’a ne fakapapau’i ko e loto ‘o e Pule’anga Siaina ke foaki ki Tonga ni ha ngaahi hala ‘oku matu’aki fakafiemalie.
 |
|
Tokanga ‘a e Kapineti ki he Tu’unga ‘oku ‘i ai MV Olovaha |
Mei he 'Ofisi 'o e Palemia, Nuku'alofa 12 Novema 2008: ‘Oku fai ‘a e tokanga makehe ‘a e Kapineti ki he tu’unga ‘oku ‘i ai ‘a e MV Olovaha pea mo ‘ene polokalama fefolau’aki fakalotofonua ‘i he teuteu atu ko ia ki he Kilisimasi mo e faka’osi ta’u. Na’e mavahe atu foki ‘a e vaka ni ki Vava’u he po Monite ‘o e uike ni ka na’e foki fakavavevave mai ki Nuku’alofa he pongipongi Tusite hili ha palopalema fakatekinikale. Na’e to e mavahe atu ki Vava’u ‘i he efiafi Tusite, hili hano fakalelei e palopalema ni.
Na’e kau ‘a e kaveinga ni ‘i he fakataha ‘a e Kapineti ‘i he pongipongi ‘o e ‘ahoni pea na’e fakahoko ai ha tu’utu’uni ki he Poate ‘o e Shipping Corporation of Polynesia, ‘a ia ‘oku Sea ai ‘a e ‘Eiki Minisita Lao, ke ‘omai ha’anau lipooti ki he fakataha Kapineti ‘o e uike kaha’u ki he tu’unga ‘oku ‘i ai ‘a e MV Olovaha.
Na’e toe fiema’u foki ‘e he Kapineti ke kau ‘i he lipooti mei he Poate ha’anau fokotu’utu’u polokalama fefolau’aki ‘okapau ‘e ‘ikai ke lava ‘e he MV Olovaha ‘o fakakakato ‘a e ngaahi fefolau’aki fakalotofonua ‘oku fai ki ai ‘a e ‘amanaki.
Na’e me’a ‘a e ‘Eiki Palemia ‘o pehe, “Oku matu’aki tokanga ‘aupito ‘a e Pule’anga ki he ngaahi fiema’u faka vaka tahi ‘a e kainga mei he ngaahi ‘Otu Motu ki Tokelau pea kuopau ke fai ‘e he Pule’anga hono lelei taha ke feau ‘a e ngaahi fiema’u ko ia.”
Issued by: The PMO Website Bureau, Prime Minister's Office, P.O. Box 62, Nuku'alofa, Tonga. Telephone: (676) 24 644 Fax: (676) 23 888 Email:
This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
|
|
'Ikai Tali Fokotu’u Faka’ilo faka-Fale Alea e ‘Eiki Minisita Takimamata |
|
Mei he 'Ofisi 'o e Palemia, Nuku'alofa 11 Novema 2008: Na’e paloti ‘a e Fale Alea he ‘aho 3 ‘o Novema ke ‘oua ‘e tali ‘a e Fokotu’u Faka’ilo faka-Fale Alea e ‘Eiki Minisitaa Takimamata, Fineasi Funaki, ‘a ia na’e fokotu’u ‘e he Fakafofonga Fika ‘Uluaki e Kakai ‘o Tongatapu, ‘Akilisi Pohiva pea mo e Kau Fakafofonga ‘o e Kakai.
Na’e fuofua ‘ohake ‘a e Fokotu’u Faka’ilo ‘i he ‘asenita e Fale Alea he ‘aho 30 ‘o ‘Okatopa pea na’e paloti ‘a e Fale (12 ki he 9) ke tuku hifo ki he Komiti Kakato. Ko kinautolu na’a nau loto ki ai ko: Samuela ‘Akilisi Pohiva, William Clive Edwards, ‘Uliti Uata, Sione Teisina Fuko, Sunia Fili, Sione Feingatau ‘Iloa, ‘Eiki Kovana Ha’apai, ‘Eiki Nopele Tu’I ha’ateiho, Eiki Nopele Luani, ‘Eiki Nopele Luani, ‘Eiki Nopele Ma’afu Tukui’aulahi, Pilinisi Tu’ipelehake mo ‘eiki Nopele Lasike.
‘I hono paloti’i ko ia ‘a e Fokotu’u Faka’ilo ‘i he Komiti Kakato pea mo e Fale Alea he ‘aho 3 ‘o Novema, ko Samuela ‘Akilisi Pohiva tokotaha pe na’e paloti ke tali ‘a e Fokotu’u Faka’ilo pea ‘ikai ke loto ki ai e toko 17.
Kimu’a pea fakahoko ‘a e paloti na’e fakahoko ‘e he ‘Eiki Palemia, Toketa Feleti Vaka’uta Sevele, ha fakamatala ki he tautea kuo ne ‘osi hilifaki ki he ‘Eiki Minisitaa ‘o fakatatau ki he uho ‘o e lipooti ‘a e ‘Atita. Na’e pehe ‘e he ‘Atita na’e ‘ikai ha taumu’a pe loto’aki ke kakaa’i ‘a e Pule’anga pea na’e ‘ikai ke mole ha pa’anga. Ka ko e to nounou ko e founga ngaue na’e ngaue’aki ‘e he Minisitaa na’e ‘ikai fenapasi mo e Lao.
Na’e fakamalanga ‘a Sione Teisina Fuko ‘o poupou ki he tautea na’e ‘osi hilifaki ‘e he ‘Eiki Palemia mo ‘ene kole ke fakamolemole’i ‘a e Eiki Minisitaa. Na’a ne me’a ki he kupu 75 ‘o e Konisitutone ‘o pehe, “’E ngofua ki he Kau Fakafofonga ‘o e Fale Alea ke faka’ilo (impeach) ha taha ‘o e Fakataha Tokoni, Minisita…koe’uhii ko ha taha ‘o e ngaahi hia ko eni. ‘I he kupu ‘uluaki…ko e maumau’i ‘o e Lao pe Tu’utu’uni ‘o e Fale Alea. ‘Oku ou fokotu’u atu ‘Eiki Sea, ‘oku ‘ataa e tokotaha ia ko ‘enii pea mei he kupu ko ia, pe, pule’i hala, ‘Eiki Sea, ‘e fokotu’u pe ia ‘o fakatatali he ‘oku ‘i ai e ngaahi me’a ke fakamo’oni ki ai. Pe ta’efe’unga, teu fokotu’u mo e kupu ko iaa ‘Eiki Sea ke fakatatali koe’uhii ko e ngaahi fakamatala ‘e fakahu mai ‘amuiange. Pee, mauamau’i pe kakaa’i ‘o ha koloa ‘a e Pule’anga. ‘Eiki Sea, ko e kupu mamafa eni ka kimu’a pea u hoko atuu teu lau atu ‘a e … me’a ‘a e ‘Eiki Palemia ki ho Falee ‘o fakatatau pea mo e report na’e ‘omai ‘e he Atita. “… Also it appeared there was no ill intention to defraud the Government and in fact no money was lost, the failure was that the procedures used by the Hon Minister were not in accordance with the Law.”
“Ko e faka-Tonga eni ki aii ‘Eiki Sea…’ikai ngata ai ka na’e ‘ikai ‘i ai ha taumu’a loto’aki ke kakaa’i ‘a e Pule’anga pe ko hono mo’oni na’e ‘ikai ke mole ha pa’anga ko e to nounou ‘a e founga ngaue na’e ngaue’aki ‘e he Minisita na’e ‘ikai fenapaasi mo e Lao. Koe taumu’a loto’aki ke kakaa’i, ‘ikai ‘i ai ha taumu’a loto’aki ke kakaa’i ‘a e Pule’anga pea ko hono mo’oni na’e ‘ikai ke mole ha pa’anga.”
“’Eiki Sea, ‘i he kupu 75 ‘i he konga ko ia ‘oku fakaha ai ‘e ngalingali fakatupu ha faingata’a he vaha’a ‘o e Fonua ni mo ha fonua kehe, ‘e faka’ataa ia. Pea ko e kupu ko e ‘Eiki Sea ‘oku pehe ai ke kakaa’i ‘o ha koloa ‘a e Pule’anga, ‘oku fakaha mai ‘e he ‘Atita ‘i hono lipooti … na’e ‘ikai ke ‘i ai ha loto kakaa ke kakaa’i ‘a e Pule’anga pea ko hono mo’oni na’e ‘ikai mole ha pa’anga.”
“Ko e ngaahi fact eni ‘oku ‘omai ki ho Fale. ‘Eiki Sea, ke fakapapau’i ‘oku pehe ni, ‘oku to leva ‘o tautau ‘a e ngaahi lea ko ‘eni. ‘Oku tautau ai ‘a e pule’i hala pea mo e ta’efe’unga koe’uhii koe fakalea ki mui ‘oku fakahoko mai ‘e he ‘Atita ko e to nounou ko e founga ngaue na’e ngaue’aki ‘e he Minisita na’e ‘ikai fenaapai mo e Lao, not in accordance with the Law. Ko e me’a leva Sea ‘oku ‘omi ki ho Fale, na’e fakaha mai ‘e he ‘Eiki Palemia na’a ne fai ‘e ia ‘a e tautea ‘i hono fatongia faka-Palemia ko e Pule Ngaue pea ‘oku ‘ikai keu fielave au ki he tautea ko iaa ka kuo ‘osi fai e tautea.”
“…’Eiki Sea, ‘ikai ke ‘iai ha pa’anga na’e mole, ‘ikai ke ‘iai ha koloa, ‘ikai ha fakakaukau kaka…. Ko e me’a leva ‘oku hoko ‘Eiki Sea na’e fai ‘a e kole fakamolemole ‘a e memipa ko’eni ‘i he letioo ki he kakai ‘o e Fonua, ka ‘i he aho ni ‘Eiki Sea na’a ne toe fai pea moe kole fakamolemole. Kehe ange mei he fokotu’u atu ‘oku ta’efakalao ‘a e founga ko’eni, ka ko e fakakaukau ki he fakakaukau ‘o e kole fakamolemole ‘Eiki Sea, koe’uhi he ‘oku te’eki ai ke tau ‘alu ki he hopo ke mahino ‘a e case, koau ko e fakafofonga Fale Alea ‘oku ou tui ‘Eiki Sea ki he me’a ko e fakamolemole.”
Na’e kau ‘a Sunia Fili pea mo ‘Etuate Lavulavu ‘i he fakamalanga ‘o poupou ke fai’aki pe ‘a e tautea kuo hilifaki ‘e he Eiki Palemia.
Issued by: The PMO Website Bureau, Prime Minister's Office, P.O. Box 62, Nuku'alofa, Tonga. Telephone: (676) 24 644 Fax: (676) 23 888 Email:
This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
|
|
Prime Minister Sends Best Wishes to Pacific Islanders Rugby Team |
From the Prime Minister's Office Thursday 6 November 2008: The Hon Prime Minister, Dr. the Hon Feleti Vaka’uta Sevele, has sent a message of goodwill and best wishes to the 2008 Sports Hydrant Pacific Islanders Rugby Team, on behalf of the Government and people of Tonga. The Team is in London preparing for their first test match of their tour against England on Saturday.
The Hon Prime Minister’s message was sent to the Team Manager, Mr. Sitiveni Rabuka, the former Prime Minister of Fiji via the office of the Tonga Rugby Football Union in Nuku’alofa.
In his message to the Team, the Hon Prime Minister said, “As someone who has had a long association with Rugby in Tonga I firmly believe that the 12 Rugby Unions from the Pacific Islands region including Fiji, Samoa and Tonga have made a major contribution to world rugby – a contribution which is seldom acknowledged nor rewarded by the larger Unions. The success of your tour will help rectify that.”
The Head Coach of the 2008 Sports Hydrant Pacific Islanders Rugby Team is the coach of the national Ikale Tahi Team, Quddus Fielea. Tonga and Fiji have 10 players in the touring team, whilst Samoa has 8. The Team’s captain is Fiji’s Mosese Rauluni and Tonga’s Ikale Tahi captain, ‘Otenili Latu, is vice-captain.
Issued by: The PMO Website Bureau, Prime Minister's Office, P.O. Box 62, Nuku'alofa, Tonga. Telephone: (676) 24 644 Fax: (676) 23 888 Email:
This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
|
|
|
|
|
<< Start < Prev 1 2 Next > End >>
|
|
Page 1 of 2 |
|