|
Mei he 'Ofisi 'o e Palemia, Nuku'alofa 11 Novema 2008: Na’e paloti ‘a e Fale Alea he ‘aho 3 ‘o Novema ke ‘oua ‘e tali ‘a e Fokotu’u Faka’ilo faka-Fale Alea e ‘Eiki Minisitaa Takimamata, Fineasi Funaki, ‘a ia na’e fokotu’u ‘e he Fakafofonga Fika ‘Uluaki e Kakai ‘o Tongatapu, ‘Akilisi Pohiva pea mo e Kau Fakafofonga ‘o e Kakai.
Na’e fuofua ‘ohake ‘a e Fokotu’u Faka’ilo ‘i he ‘asenita e Fale Alea he ‘aho 30 ‘o ‘Okatopa pea na’e paloti ‘a e Fale (12 ki he 9) ke tuku hifo ki he Komiti Kakato. Ko kinautolu na’a nau loto ki ai ko: Samuela ‘Akilisi Pohiva, William Clive Edwards, ‘Uliti Uata, Sione Teisina Fuko, Sunia Fili, Sione Feingatau ‘Iloa, ‘Eiki Kovana Ha’apai, ‘Eiki Nopele Tu’I ha’ateiho, Eiki Nopele Luani, ‘Eiki Nopele Luani, ‘Eiki Nopele Ma’afu Tukui’aulahi, Pilinisi Tu’ipelehake mo ‘eiki Nopele Lasike.
‘I hono paloti’i ko ia ‘a e Fokotu’u Faka’ilo ‘i he Komiti Kakato pea mo e Fale Alea he ‘aho 3 ‘o Novema, ko Samuela ‘Akilisi Pohiva tokotaha pe na’e paloti ke tali ‘a e Fokotu’u Faka’ilo pea ‘ikai ke loto ki ai e toko 17.
Kimu’a pea fakahoko ‘a e paloti na’e fakahoko ‘e he ‘Eiki Palemia, Toketa Feleti Vaka’uta Sevele, ha fakamatala ki he tautea kuo ne ‘osi hilifaki ki he ‘Eiki Minisitaa ‘o fakatatau ki he uho ‘o e lipooti ‘a e ‘Atita. Na’e pehe ‘e he ‘Atita na’e ‘ikai ha taumu’a pe loto’aki ke kakaa’i ‘a e Pule’anga pea na’e ‘ikai ke mole ha pa’anga. Ka ko e to nounou ko e founga ngaue na’e ngaue’aki ‘e he Minisitaa na’e ‘ikai fenapasi mo e Lao.
Na’e fakamalanga ‘a Sione Teisina Fuko ‘o poupou ki he tautea na’e ‘osi hilifaki ‘e he ‘Eiki Palemia mo ‘ene kole ke fakamolemole’i ‘a e Eiki Minisitaa. Na’a ne me’a ki he kupu 75 ‘o e Konisitutone ‘o pehe, “’E ngofua ki he Kau Fakafofonga ‘o e Fale Alea ke faka’ilo (impeach) ha taha ‘o e Fakataha Tokoni, Minisita…koe’uhii ko ha taha ‘o e ngaahi hia ko eni. ‘I he kupu ‘uluaki…ko e maumau’i ‘o e Lao pe Tu’utu’uni ‘o e Fale Alea. ‘Oku ou fokotu’u atu ‘Eiki Sea, ‘oku ‘ataa e tokotaha ia ko ‘enii pea mei he kupu ko ia, pe, pule’i hala, ‘Eiki Sea, ‘e fokotu’u pe ia ‘o fakatatali he ‘oku ‘i ai e ngaahi me’a ke fakamo’oni ki ai. Pe ta’efe’unga, teu fokotu’u mo e kupu ko iaa ‘Eiki Sea ke fakatatali koe’uhii ko e ngaahi fakamatala ‘e fakahu mai ‘amuiange. Pee, mauamau’i pe kakaa’i ‘o ha koloa ‘a e Pule’anga. ‘Eiki Sea, ko e kupu mamafa eni ka kimu’a pea u hoko atuu teu lau atu ‘a e … me’a ‘a e ‘Eiki Palemia ki ho Falee ‘o fakatatau pea mo e report na’e ‘omai ‘e he Atita. “… Also it appeared there was no ill intention to defraud the Government and in fact no money was lost, the failure was that the procedures used by the Hon Minister were not in accordance with the Law.”
“Ko e faka-Tonga eni ki aii ‘Eiki Sea…’ikai ngata ai ka na’e ‘ikai ‘i ai ha taumu’a loto’aki ke kakaa’i ‘a e Pule’anga pe ko hono mo’oni na’e ‘ikai ke mole ha pa’anga ko e to nounou ‘a e founga ngaue na’e ngaue’aki ‘e he Minisita na’e ‘ikai fenapaasi mo e Lao. Koe taumu’a loto’aki ke kakaa’i, ‘ikai ‘i ai ha taumu’a loto’aki ke kakaa’i ‘a e Pule’anga pea ko hono mo’oni na’e ‘ikai ke mole ha pa’anga.”
“’Eiki Sea, ‘i he kupu 75 ‘i he konga ko ia ‘oku fakaha ai ‘e ngalingali fakatupu ha faingata’a he vaha’a ‘o e Fonua ni mo ha fonua kehe, ‘e faka’ataa ia. Pea ko e kupu ko e ‘Eiki Sea ‘oku pehe ai ke kakaa’i ‘o ha koloa ‘a e Pule’anga, ‘oku fakaha mai ‘e he ‘Atita ‘i hono lipooti … na’e ‘ikai ke ‘i ai ha loto kakaa ke kakaa’i ‘a e Pule’anga pea ko hono mo’oni na’e ‘ikai mole ha pa’anga.”
“Ko e ngaahi fact eni ‘oku ‘omai ki ho Fale. ‘Eiki Sea, ke fakapapau’i ‘oku pehe ni, ‘oku to leva ‘o tautau ‘a e ngaahi lea ko ‘eni. ‘Oku tautau ai ‘a e pule’i hala pea mo e ta’efe’unga koe’uhii koe fakalea ki mui ‘oku fakahoko mai ‘e he ‘Atita ko e to nounou ko e founga ngaue na’e ngaue’aki ‘e he Minisita na’e ‘ikai fenaapai mo e Lao, not in accordance with the Law. Ko e me’a leva Sea ‘oku ‘omi ki ho Fale, na’e fakaha mai ‘e he ‘Eiki Palemia na’a ne fai ‘e ia ‘a e tautea ‘i hono fatongia faka-Palemia ko e Pule Ngaue pea ‘oku ‘ikai keu fielave au ki he tautea ko iaa ka kuo ‘osi fai e tautea.”
“…’Eiki Sea, ‘ikai ke ‘iai ha pa’anga na’e mole, ‘ikai ke ‘iai ha koloa, ‘ikai ha fakakaukau kaka…. Ko e me’a leva ‘oku hoko ‘Eiki Sea na’e fai ‘a e kole fakamolemole ‘a e memipa ko’eni ‘i he letioo ki he kakai ‘o e Fonua, ka ‘i he aho ni ‘Eiki Sea na’a ne toe fai pea moe kole fakamolemole. Kehe ange mei he fokotu’u atu ‘oku ta’efakalao ‘a e founga ko’eni, ka ko e fakakaukau ki he fakakaukau ‘o e kole fakamolemole ‘Eiki Sea, koe’uhi he ‘oku te’eki ai ke tau ‘alu ki he hopo ke mahino ‘a e case, koau ko e fakafofonga Fale Alea ‘oku ou tui ‘Eiki Sea ki he me’a ko e fakamolemole.”
Na’e kau ‘a Sunia Fili pea mo ‘Etuate Lavulavu ‘i he fakamalanga ‘o poupou ke fai’aki pe ‘a e tautea kuo hilifaki ‘e he Eiki Palemia.
Issued by: The PMO Website Bureau, Prime Minister's Office, P.O. Box 62, Nuku'alofa, Tonga. Telephone: (676) 24 644 Fax: (676) 23 888 Email:
This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
|