Tokoni ‘a e Pule’anga ki he AFPA
Mei he 'Ofisi 'o e Palemia, Nuku'alofa 17 Novema 2008: Kuo fakaha ‘e he Pule’anga ‘e fakahoko ha’ane tokoni ki he AFPA (‘Atenisi Foundation for Performing Arts) ‘o fe’unga mo e pa’anga ‘e $100,000 ke faka’ilonga’aki ‘a ‘ene poupou ki he ngaue fisifisimu’a ‘oku ne fakahoko ki hono paotoloaki e hiva mo e faiva fakafonua kae’uma’aa e hiva mo e faiva fakamamanilahi, ‘aki hono ako’i e hakotupu ‘o e fonua.

Na’e fakaha eni ‘e he ‘Eiki Palemia, Toketa Feleti Vaka’uta Sevele, ‘i he ‘ene me’a ki he kau ako na’e hilifaki honau ngaahi mata’itohi lolotonga e Katoanga Hilifaki Mata’itohi Hono 29 ‘a e ‘Univesiti ‘Atenisi, ‘i Halaano, ‘i he ‘aho Tokonaki, ko hono 15 ‘o Novema. Ko e Ta’ahine ko Pilinisesi Salote Mafile’o Pilolevu Tuita na’e Fakaafe Fakalangilangi ‘i he katoanga ni.

Lolotonga ‘a ‘ene me’a na’e fakahoko ‘e he‘Eiki Palemia ha faka’apa’apa ki he paionia ‘o e ‘Univesiti ‘Atenisi ‘o ne pehe, “’Oku ou fakafofonga’i atu ha popoaki fakamalo mo talamonu mei he Pule’anga ‘o ‘Ene Afio pea mo e kakai ‘o e fonua kiate koe Palofesa Futa Helu, ki ho’o visone mo hono langa ‘a e fuofua ‘univesiti fakalotofonua ‘i Tonga ni. Kuo hoko ‘a ‘Atenisi ko ha ‘apiako ma’olunga tu’ukimu’a kae kei fe’unga hono totongi mo e ivi ‘o e lauiafe ‘o e hakotupu ‘o e fonua.”

Na’e hanga ‘e he ‘Eiki Palemia ‘o vikia ‘a e AFPA ko ha fo’i ngaue fisifisimu’a, ‘a ia ‘oku totonu ke pouaki fakafonua, pea ko e ‘uhinga lahi ia ‘o e tokoni ‘a e Pule’anga.

Na’e ta ‘e he kau memipa ‘o e AFPA ha Lakalaka na’e fakaola pea fakahaka ‘e he La’a Kuo Ungafonua, Kuini Salote, ki hono fa’u ‘o e Lomipeau mo ‘ene fuofua folau mei Futuna mo e maka ta ke fa’u’aki e Paepae ‘o Tele’a ‘i Lapaha. Na’a nau fai mo e Me’etu’upaki pea mo ha fo’i Siva fakaHa’amoa.

Na’e toe fakahoko ‘e he AFPA ha ngaahi fasi mo e ngaahi hiva fakamamanilahi, ‘o faka’ali’ali ‘ai ‘a e fefine hele-valingi ko Loata Mahe ka e ta piano ‘a Sisi’uno Helu, ‘o na ta ‘a e fo’i fasi-tau mei he fo’i faiva hele’uhila ko e “Schindler’s List” pea mo e fo’i fasi malie ko e “Winter” ‘a ia na’e fa’u ‘e he fa’uhiva ‘iloa mei ‘Itali ko Vivaldi. Na’e toe faka’ali’ali ai foki moe tangata solo-laulalo ko Potesio Tu’itupou, ‘i ha’ane hiva’i ha fo’i misa fakalotu na’e fa’u ‘ehe tangata fa’uhiva ‘iloa mei Falanise ko Gabriel Faure, kae poupou ki ai ‘a e kauhiva fefine ‘a e AFPA.

Na’e fakataha’i he katoanga ‘o e Tokonaki ‘a e tanaki tu’unga ‘o e ta’u 2007 pea mo e ta’u 2008. Ko ‘Anaseini Toe’umu ‘a Lotuma Likiliki na’a ne Tu’ukimu’a (Dux) ‘i he to’uako ‘o e 2008, pea na’a ne ikuna ‘a e Bachelor of Arts (Distinction). Ko Fiotelisa Manu’atu leva na’a ne Tu’ukimu’a (Dux) ‘i he to’uako ‘o e 2007, pea na’a ne ikuna ‘a e Bachelor of Science (High Distiction)

Na’e kau atu ki he katoanga tanaki tu’unga mo e ‘Eiki Minisita Ako, Toketa Tevita Palefau, ‘Eiki Minisita Leipa, Lisiate ‘Akolo, Talafekau Lahi ‘Aositelelia, Bruce Hunt, pea mo e Talfekau Lahi Nu’u Sila, Christine Bogle.

    Issued by:  The PMO Website Bureau, Prime Minister's Office, P.O. Box 62, Nuku'alofa, Tonga.
                    Telephone:  (676) 24 644     Fax:  (676) 23 888   Email: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it